Grijač u akvariju
Ovisno o tome za koju smo se vrstu vodenog svijeta odlučili, tropski ili hladnovodni, potrebno je kontrolirati i održavati temperaturu vode. Neophodno je nabaviti kvalitetan digitalni ili stakleni termometar za pokazivanje temperature, čiju će razinu održavati grijač s ugrađenim termostatom. Kod smještanja grijača najvažnije je paziti da bude blizu protoka vode, kako bi se temperatura ravnomjerno raspoređivala prilikom same cirkulacije. Važno je voditi računa o tome da akvarij bude smješten dalje od direktnih izvora topline kao što su radijatori ili peći, jer bi oni mogli utjecati na poteškoće s regulacijom temperature vode.

Svjetlost za ribe i bilje
Kao i u prirodi, biljni i životinjski stanovnici malih akvarijskih svjetova ne mogu živjeti bez svjetlosti. Umjetnom rasvjetom oponašamo prirodno sunčevo svjetlo, stoga postoji nekoliko parametara o kojim treba voditi računa. Prejaka svjetlost pregrijava vodu i potiče razvoj algi, dok preslaba može prouzročiti propadanje biljaka i razvoj izuzetno opasne smeđe alge. Pravilan ritam prirodne izmjene dana i noći možemo regulirati sami, a preporučuje se nabavka mehaničkog ili digitalnog „timera“. Prilikom odabira žarulje odlično rješenje je fluorescentna cijev.

Dekoriranje akvarija
Imperativ prije svega treba biti prirodnost. Akvarij oponaša život u prirodi, stoga će svaki pretjerani, šareni ili neprirodni element dekora izgledati suvišno i neće se uklapati u sliku prirodnog akvarija. U početku je najbolje voditi se izrekom – manje je više. Na vanjsku pozadinu akvarija poželjno je zalijepiti tapetu u nekoj od prirodnih boja, materijala ili uzoraka.

Šljunak, razni oblici gline ili jednostavni gotovi supstrati prirodna su podloga koja će pogodovati rastu bilja. Ne smije biti kemijski tretirana niti oštrih bridova, kako se ribe ne bi ozlijedile. Igrom različitih veličina i granulacija šljunka moguće je postići zanimljive reljefne oblike. Mnoge ribe vole prirodna skrovišta, stoga im treba omogućit skrivanje u prirodne rupe ili spilje koje se formiraju od kamena ili drveta.

A koje bilje? Živo bilje u akvariju održava mikrofloru vodenog svijeta, kemijski filtrira i kisikom obogaćuje vodu. Postoji mnoštvo raznih vrsta biljaka, no generalno možemo ih podijeliti prema tome da li su plutajuće, prizemne ili visoke. U prednji dio akvarija obično se sadi nisko bilje, a visoko se pozicionira u pozadinu. Biljke u akvarij sadimo kada je on prazan, a vodu dodajemo tek nakon što smo biljke učvrstili i pozicionirali. Prije sadnje biljke je poželjno dezinficirati, pravilno skratiti predugačko korijenje, odstraniti sve oštećene, trule listove. Neke biljke se ne sade, već se prozirnim ribičkim koncem pažljivo pričvršćuju za elemente u akvariju. Zbog male zahtjevnosti se preporučuju Vodena leća, tvrdi rogolist, Cladophora aegagropila, Bacope, Riccia fluitans, Marsilea, Microsorum pteropus i druge, a, preporuka je krenuti s nekoliko osnovnih vrsta pa postepeno kroz iskustvo dodavati nove biljke. Najčešće biljke Anubias Barteri vrlo je otporna močvarna biljka i jedna je od najzahvalnijih akvarijskih biljaka. Raste na kamenju ili panjevima skrivena od direktnog izvora svjetlosti. Anubias Barteri Nana malena je biljka i jedna od najpopularnijih, najotpornijih i najljepših u svakom akvariju. Uspijeva u svim uvjetima, nema velike zahtjeve za svjetlosti, odlično podnosi promjene temperatura. Cabomba caroliniana spada u veće akvarijske biljke i zato je pogodna za stražnje dijelove akvarija, a naročito je lijepa ako se sadi u raskošnim grmovima. Potrebno joj je puno svjetla, prihrane i ugljičnog dioksida. Zbog toga brzo raste i odlična je za biološko pročišćavanje vode od štetnih spojeva. Ribe, stanari vodenih domova Kaže se, šećer dolazi na kraju, a u akvaristici zaista ribe dolaze na kraju. Ribe u akvarij dolaze tek nakon što je sve spremno, prekontrolirano, odležano i osigurano. Kao i kod svih koraka prije odabiru malih stanovnika akvarija potrebno je posvetiti dovoljno vremena, informirati se i odlučiti se za one najprikladnije. Treba uzeti u obzir veličinu riba, njihove prohtjeve za temperaturom i tvrdoćom vode te proučiti kako se slažu sa ostalim primjercima svoje vrste ili s drugim vrstama. Živahne ribe mogle bi smetati mirne vrste, a agresivne bi mogle napraviti i daleko veći nesklad u suživotu sa ostalim primjercima. Neke od riba... Discusi - Elegantni sklad, opuštenost i predivne boje odlikuju Discuse. Naziva ga se još i „kraljem akvarija“. U prirodi nalazimo zelene, smeđe, plave i heckel discuse. Neaktivna je i pomalo plašljiva riba, koja zahtjeva puno pažnje i mirne sustanare. Svojim laganim kretanjem i predivnim bojama očaravaju i pozivaju na meditaciju i opuštanje. Tropheus - Apsolutna suprotnost mirnom Discusu. Ovo su aktivne ribe sa razvijenom socijalnom hijerarhijom. U prirodi žive u velikim grupama, a same opstaju vrlo teško. Idealan broj jedinki Tropheusa u akvariju je između 15 i 25. Uvijek su gladni, neprestano u pokretu. Zlatna ribica – Carassius auratus - Zlatne ribice su aktivni plivači stoga zahtijevaju što dulji akvarij, maksimalnu filtraciju i prozračivanje vode. Ima visoku toleranciju temperature vode – od 10 pa sve do 26 stupnjeva, uz napomenu da na višim temperaturama živi kraće zbog ubrzanog metabolizma.

Prethodna stranica

Izvor: Magazin Nekretnine